Akademik Stipetić je istaknuo kako je svrha knjige da upoznamo prošlost kako ne bismo danas morali ponavljati njezine pogreške. Ocijenio je kako su iseljavanje, ratni gubitci i pad nataliteta bili uzrocima sporijega gospodarskog rasta tijekom 20. stoljeća u Hrvatskoj.
Ustvrdivši kako je znanstvenoistraživački rad iznimno važan u razvoju svakoga gospodarstva, Stipetić je napomenuo kako od Hrvatske dvostruko manja Slovenija ima znatno veći broj istraživača od Hrvatske, koja je također po broju patenata na broj stanovnika znatno niže od Slovenije.
„Hrvatska tvrtka Pliva je za samo jedan svoj patentirani proizvod sumamed desetak godina od SAD-a godišnje dobivala između 100 i 150 milijuna dolara“, rekao je dodavši kad je taj rok istekao kako je i Pliva počela propadati. Podsjetio je također da je Plivin znanstvenoistraživački pogon prvi prodan jednoj britanskoj tvrtci.
Recenzent knjige akademik Zvonimir Baletić smatra kako je riječ o monumentalnoj knjizi u kojoj je autor prikazao dosadašnje stanje i razvoj hrvatskoga gospodarstva, ali i dao upute za buduće istraživanje hrvatske gospodarske povijesti.
Baletić je ocijenio kako bi Hrvatska nakon ulaska u Europsku uniju trebala snažno gospodarski iskoristiti svoj položaj središnje europske zemlje.
Knjiga je podijeljena na šest poglavlja kroz koja autor prati razvoj i kretanje dvostoljetnoga gospodarstva na području današnje Republike Hrvatske. Na kraju knjige objavljen je i sažetak na engleskom jeziku.
.jpg)
.jpg)
.jpg)
.jpg)
.jpg)
